Prova Aptidaun Profisional (PAP) Escola Secundaria ESTVC-MM Laual Gleno Ermera
KAPITULO I
INTRODUSAUN
1.1. Justifikasaun
Tema
Ermera
hanesan municipiu ida
ne’ebe mak ki’ik maibe nakonu ho nia produtu rikuso’in ne’ebe mak
naran bo’ot tebes iha nasaun
Timor-Leste. Ermera fahe ba liafuan rua mak hanesan ER ho MERA, ho lian
mambae Er katak Bee no Mera katak Mean husi liafuan rua ne’e ita hatene katak Ermera
Bee Mean. Munisipiu Ermera kompostu husi postu administrativo lima (5) no populasun iha munisipiu ne’e nia lian dialetu mak hanesan lian Kemak no Mambae. Munisipiu Ermera koñesidu liu ho produtu kafe. Potensia
Turismo iha munisipiu Ermera mak hanesan: Mota Bandeira Atsabe, Bee
Manas Hatolia, Bee Debu Eraulo, Kristu Liurai Letefoho no seluk tan, Tamba nee
potensia hirak nee mak sai hanesan Atraksaun úniku ida hodi hafurak Ermera
inklui fo haksolok ba turista sira mak mai halo viajem iha munisipiu refere.
Turismo
hanesan fatin ida ne’ebe turista sira hala’o viajen ba, husi prosesu viajen ida
ne’ebe provijoriomente husi fatin ida ba fatin seluk. Etapa ne’e akontese
tuir ema ida-idak nia hakarak liu husi atividade ekonomia, politika, edukasaun,
relijiaun no seluk seluk tan. Liafuan turismu iha Ligasaun metin ho definisaun tour viajen
turismo. Ermera iha potensia turismo, husi Natureza ho kriativu maske seidauk
hetan prioridade ka apoiu husi Governo ne’ebe iha ligasaun ho Turismo. Tan ne’e
tenke dezenvolve sector turismo sai diak
liu atu nune’e bele responde ba nesesidade visitante sira nian, ne’ebe hala’o
viajem mai ita nia munisipiu. Setór turismo nudar setór ida ne’ebe kria kampu servisu ba komunidade no bele hasa’e rendimento ba komunidade hodi
garante vida ekonomia. Atu desenvolve setór ida ne’e presija rekursus humanus ne’ebe barak hodi
garante kualidade servisu iha setór turismu. Eraulu sai hanesan fatin atraksaun ida ba turista
sira hodi mai halao sira nia viagem atu sente furak husi fatin hirak nebe mak
eziste iha fatin refere. Eraulu mai husi lian mambae Era ho Ulu, Era katak Bee
no ulu katak ulun, iha Eraulu iha mos foho ida ho naran Naupai-lau no mos iha Hali
rua nebe mak representa Hali feto no Hali mane.
Husi
informasaun sira nebe temi ona iha leten, tamba ne mak hakerek nain hakarak
foti Topiku Promove Potensia Turismu iha suku Eraulu Postu Administrativu
Lete-Foho Munisipui Ermera. Liu husi relatoriu PAP ida ne hakerek nain bele
hatene rasik informasaun kona ba potensia turismu sira nebe mak lokaliza iha
suku Eraulu Postu Administrativu Lete-Foho Munisipiu Ermera.
1.2. Formulasaun Problema
a)
Oinsa ho istoria
iha objetu tuirstico Eraulo nian?
b)
Oinsa
atu promove
potensia turismo iha
Era-ulo?
c)
Atu identifika potensia turismo saida deit mak
iha suku Era-ulo?
1.3. Objetivo Relatorio (PAP)
a)
Atu
hatene klean liu tan kona ba istoria husi fatin
turistico sira iha suku Era-ulo
b)
Atu
hatene estratejia oinsa atu promove potensia turismo sira iha suku Era-ulo
c)
Atu hatene potensia
turistico saida deit mak iha suku Era-ulo
1.4. Aspetu Positivo Teoria no Pratika
a)
Ba
hakerek nain hakarak atu desenvolve hakerek nain nia kapasidade no kosñesimentu
hodi kompleta teoria no pratika aprendisagem durante aprende iha eskola.
b)
Ba
eskola atu arquivo Prova Aptidaun Professional (PAP) ba estudante sira ne’ebe hala’o estudu
iha eskola (ESTVC-MM) atu nune’e bele kontinua sai hanesan referensia eskola
nian atu estudante sira tuir mai buka referensia no kontinua estudu.
1.4.1. Aspetu Positivo Teoria
a)
Teoria
hanesan informasaun sientifiku ne’ebe loke hakerek nain nia hanoin atu hakerek
Relatorio (PAP)
b)
Sai
hanesan instrumentu ka Matadalan ba hakerek nain atu kompleta Relatorio (PAP)
1.4.2.Aspetu Positivo Pratika
a)
Pratika
mak dalan atu implementa direita informasaun sira iha prosesu hakerek Relatoriu
(PAP) ida ne’e
b)
Liu
husi Pratika mak bele hamosu Rezultadu ikus iha Relatorio (PAP)
1.5. Tekniku Rekolha Dadus
a) Observasaun:
Observasaun
hanesan atividade ida ne’ebe peskizador uza hodi hare’e kondisaun ne’ebe iha
ligasaun ho objetivo peskiza nian.
b) Intervista:
Intervista
hanesan maneira ida husu no hatan ne’ebe
hakerek nain halo hodi hetan informasaun real ne’ebe iha relasaun ho Titulo
(PAP) nian.
c) Documentasaun:
Documentasaun
hanesan evidensia ida ba hakerek nain atu fortifika hakerek nain nia Relatorio
(PAP
d) Literatura:
Literatura sai hanesan
referensia ida ba hakerek nain, hakerek foti husi internet ka livru
ne’ebe mak relevante ho hakerek nain nia relatorio (PAP).
KAPITULO II
DEZENVOLVIMENTO
2.1. Deskrisaun Jeral
Eraulo mai husi Lian Mamba’e no fahe ba liafuan rua (2)
mak hanesan Era ho Ulo, Era katak Be’e no Ulo katak Ulun , Eraulo ho Lian Tetun Be’e Ulun. Be’e Debu Eraulo ne sei Sulin
ba fatin rua mak hanesan balun sulin ba parte Maudiu no balun sulin ba parte
suku Estadu, suku Eraulu pertense ba postu Administrativu Lete-Foho Munisipiu
Ermera kompostu husi Aldeia neen (6) mak hanesan Taurema, Liquisala, Olopana, Goulolo, Madede no
Darudu. Suku Eraulu ho nia Medida Luan iha 15km2
bazeia ba sensus populasaun 2015, total populasaun iha Suku Eraulu
hamutuk 1727 Mane hamutuk 872 no Feto hamutuk 855, Suku Eraulo baliza Leste ho
Hoholau, Oeste ho suku Lauala, Norte ho Baboelete, Sul ho suku Estadu. Iha suku
Eraulu mos iha foho ida ho naran Naupai-lau ne’ebe hari kruz ida iha ne’eba atu fo naroman ba sarani sira no nebe tinan-tinan sempre halo
selebrasaun viasakra
iha fatin ne’eba no mos Halibur Apostuladu sira atu renova fila fali sira nia
Fita ne’ebe mak sira simu nu’udar Apostuladu nian. Tuir avo lia nain Manuel de Deus hateten katak kruz Naupai-lau mai husi Lian Mamba’e
no fahe ba liafuan tolu (3) mak hanesan; Nau, Pai no Lau, Nau katak Tua, Pai katak Makikit no Lau katak tutun husi
liafuan tolu ne’e Sgnifika katak Makikit
Semo no tula iha Tua nia tutun. Suku
Eraulo mos iha Hali hun rua (2) ne’ebe mak kuda hela husi ita nia avo beiala sira iha tempo uluk, no Hali hun rua ne representa
hanesan mos Umane no Mane foun iha tempo beiala sira nian mai to
ohin loron.
2.2. Lokalizasaun peskiza
Tempu no fatin halao
peskiza sei halaoiha Postu Administrativu Lete-Foho suku Eraulo aldeia Darudu
hahu husi loron 11 fulan juño to 30 fulan juño 2021
2.3. Identifikasaun
Produtu
Bazeia ba rezultadu ne’ebe
mak peskizador halao iha suku Eraulo Aldeia Darudu postu Administrativu
Lete-Foho Munisipiu Ermera, peskizador identifika ona mak hanesan:
a)
Potensia
Turismu Natureza
b)
Potensia
Turismu Kultura
c)
Potensia
Turismu Historia
d)
Potensia
Turismu Religiozu
2.4. Analize
Externa Interna Swot
Analiza (SWOT)
ninian nebe mak uza no sai hanesan planu estratejia ida nebe hodi analiza ba
Passadu, Presente no Futuru.
a.
Pontu Forte (Strengths)
Pontu forte atu analiza no
identifika ba pontu forte nebe mak eziste iha fatin refere mak hanesan nia
potensialidade hirak nebe mak husi Natureza rasik ou orijinal mak hanesan;
1)
Be’e/Lagoa sai hanesan mos fatin atu ema bele halao atividade
desporto no recreio ho atividade pesca.
2)
Foho Naupailau nudar
destino turistico relijioso ida ba vizitante sira atu halao atividade ba vida
espiritual nian nudar cristão Católica.
3)
View no sight seeing Eraulo nian furak tebes
wainhira ita sae ba to’o iha foho Naupilau nia tutun
b.
Pontu fraku (Weakness)
Pontu fraku mak hanesan suku
Eraulo
1)
Laiha
Infra-estrutura nebe mak diak iha fatin refere, no liu husi parte hirak ne’e
mak sei la fo tulun ba visitante sira nia viajem ba iha fatin ne.
2)
Recursos
humanos si menos hela liu-liu iha area turismo ninia.
3)
Iha ona
ema balun hakark atu hari no promove maibe seidauk iha liña coordenasaun nebe
diak liu-liu relasaun ho parte relevante ruma.
4)
Husi
parte Governo hare ona maibe, la iha continuasaun. Nafatin
c.
Ameasa (Threaths)
1)
Suku Eraulo
sai hanesan fatin turismu ida nebe nakonu ho nia potensia natureza maibe laiha seguransa
ida iha fatin refere, tan ne mak visitante sira visita iha fatin ne halo buat
nebe mak la diak hanesan soe foer arbiru no selik tan.
2)
Natureza
nebe sei nkonu hela ho magic (lulik) dala barak halo ema tauk atu ba vizita.
3)
Iha
grupos no organizasaun barak iha neba, dala ruma halo comunidade sira la ha
unidade
4)
Animal
hanesan karau, kuda, fahi, manu, bibi nst. Comunidade sira huik livre deit tan
ne’e halo foer no iis.
d.
Oportunidade (opportunities)
1)
Destino turistico
distansia besik liu iha dalan publiku
2)
Ema hotu
bele asesu ba iha neba ho meios saida deit
3)
Iha
comunidade nia laran ema balun komesa ona komprede hodi halalo sira nia
atividade negosio kiik sira nst.
2.5. Plano Projetu PAP
Bazeia ba potensia turismu nebe mak hakerek nain
identifika ona iha postu administrative Lete-Foho suku Eraulu aldeia Darudo
katak planu ba futuru sei dezenvolve potensia turismo eraulo sai diak liu tan.
No hakerek nain sei dezenvolve informasaun nebe hakerek nain hetan sei
dezenvolve sai diak liu tan iha futuru atu nune ema bele hatene katak fatin ne
sai hanesan fatin turismu atu nune bele atrai turista sira mai vizita iha fatin
refere.
2.5.1
Calendario
|
Nu |
Actividade |
Fulan |
|||||||||||||
|
Maio |
Junho |
Julho |
|||||||||||||
|
|
2 |
3 |
4 |
1 |
2 |
3 |
4 |
1 |
2 |
3 |
4 |
||||
|
1 |
Decide Titulo |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
2 |
Buka referensia |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
3 |
Konfirma ho comissão kona ba projeto |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
4 |
Hakerek kapitulu I,II, no III. Consulta ho orientador I no II |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
5 |
Cria website ( processo no rezultado) Consulta ho orientador |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
6 |
Consulta ho |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
7 |
Entrega relatorio final |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
8 |
Apresentasaun PAP |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
9 |
Avaliasaun ba PAP |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Tabela 2
2.5.2
Materia no Orsamento
ba projetu
2.5.2.1 Material ba projetu
Material ne’ebe mak uza hodi kria website no hodi hakerek PAP ida ne;e mak hanesan tuir mai:
|
Nu |
Material |
Funsaun |
|
1 |
Laptop |
Hanesan Fasilidade ida atu ajuda hakerek nain liu-liu atu aruma dados nebe foti tiha ona |
|
2 |
Telefone |
Utiliza loke rede hotspot hodi halo
koneksaun ba iha laptop nune’e bele buka referensia ruma husi internet (dados
sekundario) |
|
3 |
Pulsa |
Pulsa telemor no telkomsel hakerek nain uza
hodi halo koneksaun no mos bele hato’o no simu informasaun ruma no mos
kontakto ba malu durante halao peskiza ida ne’e. |
|
4 |
Falsh disk |
Hakerek nain utiliza flasdisk hodi copia
file/dokumentu ruma husi laptop. Liu-liu projeto PAP ne’e rasik. |
Tabela 3
2.5.2.2. Orsamento ba Projeto
Orsamento gastus ba elaborasaun projeto ida ne’e mak
hansa tuir mai ne’e;
|
Nu |
Fundos |
Utilizasaun |
|
1 |
$ 20 |
Selu transpote ba fatin
peskiza |
|
2 |
$....... |
Sosa............. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Total |
$....... |
|
Tabela 4
2.6. Prosesu no Resultadu
2.6.1.
Imagem
1 Be’e Debu Eraulu
Potensia turismu natureza katak potensia hirak ne’ebe mak
orijinal husi Natureza,
mak hanesan Be’e, Ai-horis no seluk tan, liu husi parte hirak ne’e mak sai
hanesan atraksaun ida hodi atrai turismu. Lagoa Eraulo sai hanesan destino
turisco ida iha suku Eraulo tamba ninia paisagem natureza nian nebe furak tebes
atrai ema hotu nia laran. Atividade turistico iha fatn refere mak bele hasai
foto ho backround be’e debu nebe luan tebes, bele mos halao desporto, peska, no
mos iha fatin ba acampamento.
Turismo kultura hanesaan
parte ida nebe ita koalia liu ba kultura mak hanesan uma lulik nebe halibur
sasan lulik desde avo beiala sira nia
tempo to ohin
loron atu nune bele konta fali sasan sira ne ba jerasaun foun
sira. Turismu kultura iha suku Eraulu iha uma lisan nebe halo iha fatin refere
no uma lisan ne halo halo desde uluk avo sira nia tempu no husi uma lisan ne
avo sira tau ona uma lisan ne naran Bisoi. Aktividade turistico iha fatin refere mak hanesan;
bele hasai foto maibe husu lisensa ba uma nain (avo lia nain), visitante sira
iha oportunidade atu bele rona istoria furak husi uma lisan Bisoi. Liu husi
historia nebe iha, no visitante sira mos bele husu lia nain atu reza husu
harohan ba sira nia viagem durante iha Eraulo. Ho expereinsia hirak ne’e halo visitante sira sente lao ho fiar aan iha
fatin ne’e no liu-liu visitate sira nebe mai husi munisipio seluk.
Potensia
turismu Historia mak hanesan Hali hun rua ne’ebe mak representa Umane no Mane
foun, Umane mai husi uma Lisan Bisoy no
Mane foun mai husi uma Lisan Dirhati, desde tempu Avo beiala sira nian mai to
agora jerasaun foun sira husi uma lisan rua ne’e, tan ne mak tinan-tinan
Jerasaun foun sira husi uma lisan rua ne sempre halo Serimonia ritual iha fatin
refere.
e.
Potensia turismu relijiaun hanesan fiar ema ida-idak
nian, turismu relijiaun mos lori ita ema hadame malu ho Maromak. Potensia
turismu mak hanesan Naupailau kruz naupailau ne’ebe mak hari hela iha
Eraulo sai hanesan mahon ba populasaun sira iha suku Eraulo. Kruz ne hari husi
Padre Domingos Soares Da Silva (Mau-bere) kruz ne hari iha loron 30 fulan juño Tinan 1999 kruz
naupailau mai husi lian Mamba’e.
KAPITULO
III
KONKLUZAUN NO REKOMENDASAUN
3.1.
Konkluzaun
Bazeia ba rezultadu peskiza nebe
hala’o iha suku Eraulo aldeia Darudu postu administrativu Lete-Foho hakerek
nain konklui:
1.
Potensia Turismu
Natureza mak hanesan Be’e Debu Eraulu nebe mak orijinal kedas
2.
Potensia Turismu
Kultura hanesan Uma Lisan Bisoi
3.
Potensia Turismu
Historia mak hanesan Hali hun rua nebe mak kuda hela husi Avo Beiala sira
4.
Potensia Turismu
Religiozu hanesan Foho Naupailau
Tamba ne potensia
hirak ne atu sai koñesidu iha Postu Adminisrativu Lete-Foho suku Eraulu presiza
dezenvolvimentu no kolaborasaun entre governu lokal no komunidade sira atu
proteze ba ambiente hirak nebe ita konsidera hanesan potensia Kultura, Natureza, Religiozu no Historia
hare parte hirak ne mak sai hanesan potensia matadalan ida atu kria
dezenvolvimentu ba potensia turismu no sai hanesan Destinu turistiku iha suku Eraulu Postu Administrativu
Lete-Foho Munisipiu Ermera.
3.2. Rekomendasaun
Bazeia ba relatoriu (PAP) ida ne hakerek nain
hakarak rekomenda ba:
a.
Liu
husi oportunidade ida ne hakerek nain rekomenda katak ba oin tenke halo viajem
ba potensia turismu nebe mak iha ita nia munisipiu rasik atu nune ita bele
hatene ita nia historia rasik
b.
Ba
ministeriu obras publika presiza tau atensaun ba infraestrutura nebe liga areia
turismu iha Postu Administrativu Lete-Foho liu liu iha suku Eraulu atu nune
la bele fo impaktu ba turista sira nebe hakarak ba vizita fatin refere.
Bibliografia
http//; www.google.com. Definisaun Turismu
(19/06/2021)
http//;
www.google.com. Turismu Timor-Leste
(23/06/2021)
ANEXU
Doc.2 foto hamutuk ho Avo Lia Nain (Joni).
Doc.1 Intervista Avo Lia Nain (Tanya)
Doc
3.potensia turismu natureza (Espe). Doc
4.potensia turismu religioso (Ylhe).
AUTOBIOGRAFIA
Naran:
Estevania Do Carmo Pereira Soares moris iha loron 23 fulan setembro 2003 hau
oan ba dala uluk husi Bin Alin nain ualu (8) mane lima no feto tolu moris husi
familia Estevão soares no Natercia De Jesus pereira ho moris nebe simples.
Estevania Do Carmo Pereira Soares hahu eskola primaria iha Eskola EBF 230 Eraulo iha tinan 2010 no remata iha tinan
2015 no kontinua fali iha pre-secundaria iha Eskola EBC Catolica Santa Maria
Ainaro iha tinan 2016 no remata iha tinan 2018 no kontinua fali secundaria iha
eskola Secundaria Tecnica Vocasional Catolica Mater-Misericordiae (ESTVC-MM)
Lauala Gleno Ermera no hakerek nian tama hili departamentu Turirsmo tuir
hakerek nian nia konsiensia rasik nune mos hakerek nain ho esforsu tomak hodi
determina estudo iha fatin ida nee mesmu hasoru difikuldades oin-oin durante
tinan tolu nia laran. No ikus liu hakerek nain lahaluha agradese ba parte
Escola nia neebe didika hakerek nian to termina hau nia estudo iha fatin ida
nee.
Komentar
Posting Komentar