Prova Aptidaun Profisional (PAP) Escola Secundaria ESTVC-MM Laual Gleno Ermera

 

KAPITULO I

INTRODUSAUN

1.1. Justifikasaun Tema

Ermera hanesan municipiu ida ne’ebe mak kiik maibe nakonu ho nia produtu rikusoin ne’ebe mak naran boot tebes iha nasaun Timor-Leste. Ermera fahe ba liafuan rua mak hanesan ER ho MERA, ho lian mambae  Er katak Bee no Mera katak Mean husi liafuan rua nee ita hatene katak Ermera Bee Mean. Munisipiu Ermera kompostu husi postu administrativo lima (5) no populasun iha munisipiu nee nia lian dialetu mak hanesan lian Kemak no Mambae. Munisipiu Ermera koñesidu liu ho produtu kafe. Potensia Turismo iha munisipiu Ermera mak hanesan: Mota Bandeira Atsabe, Bee Manas Hatolia, Bee Debu Eraulo, Kristu Liurai Letefoho no seluk tan, Tamba nee potensia hirak nee mak sai hanesan Atraksaun úniku ida hodi hafurak Ermera inklui fo haksolok ba turista sira mak mai halo viajem iha munisipiu refere.

Turismo hanesan fatin ida ne’ebe turista sira hala’o viajen ba, husi prosesu viajen ida ne’ebe provijoriomente husi fatin ida ba fatin seluk. Etapa nee akontese tuir ema ida-idak nia hakarak liu husi atividade ekonomia, politika, edukasaun, relijiaun no seluk seluk tan. Liafuan turismu iha Ligasaun metin ho definisaun tour viajen turismo. Ermera iha potensia turismo, husi Natureza ho kriativu maske seidauk hetan prioridade ka apoiu husi Governo ne’ebe iha ligasaun ho Turismo. Tan ne’e tenke  dezenvolve sector turismo sai diak liu atu nune’e bele responde ba nesesidade visitante sira nian, ne’ebe hala’o viajem mai ita nia munisipiu. Setór turismo nudar setór ida ne’ebe kria kampu servisu ba komunidade  no bele hasa’e rendimento ba komunidade hodi garante vida ekonomia. Atu desenvolve setór ida ne’e presija rekursus humanus ne’ebe barak hodi garante kualidade servisu iha setór turismu. Eraulu sai hanesan fatin atraksaun ida ba turista sira hodi mai halao sira nia viagem atu sente furak husi fatin hirak nebe mak eziste iha fatin refere. Eraulu mai husi lian mambae Era ho Ulu, Era katak Bee no ulu katak ulun, iha Eraulu iha mos foho ida ho naran Naupai-lau no mos iha Hali rua nebe mak representa Hali feto no Hali  mane.

 

    Husi informasaun sira nebe temi ona iha leten, tamba ne mak hakerek nain hakarak foti Topiku Promove Potensia Turismu iha suku Eraulu Postu Administrativu Lete-Foho Munisipui Ermera. Liu husi relatoriu PAP ida ne hakerek nain bele hatene rasik informasaun kona ba potensia turismu sira nebe mak lokaliza iha suku Eraulu Postu Administrativu Lete-Foho Munisipiu Ermera.  

 

  1.2. Formulasaun Problema

a)      Oinsa ho istoria iha objetu tuirstico Eraulo nian?

b)      Oinsa atu promove potensia turismo iha Era-ulo?

c)      Atu identifika potensia turismo saida deit mak iha suku Era-ulo?

  1.3. Objetivo Relatorio (PAP)

a)      Atu hatene klean liu tan kona ba istoria husi fatin turistico sira iha suku Era-ulo

b)      Atu hatene estratejia oinsa atu promove potensia turismo sira iha suku Era-ulo

c)      Atu hatene potensia turistico saida deit mak iha suku Era-ulo

  1.4. Aspetu Positivo Teoria no Pratika

a)      Ba hakerek nain hakarak atu desenvolve hakerek nain nia kapasidade no kosñesimentu hodi kompleta teoria no pratika aprendisagem durante aprende iha eskola.

b)      Ba eskola atu arquivo Prova Aptidaun Professional (PAP) ba estudante sira ne’ebe hala’o estudu iha eskola (ESTVC-MM) atu nune’e bele kontinua sai hanesan referensia eskola nian atu estudante sira tuir mai buka referensia no kontinua estudu.

 1.4.1. Aspetu Positivo Teoria

a)      Teoria hanesan informasaun sientifiku ne’ebe loke hakerek nain nia hanoin atu hakerek Relatorio (PAP)

b)      Sai hanesan instrumentu ka Matadalan ba hakerek nain atu kompleta Relatorio (PAP)            

  1.4.2.Aspetu Positivo Pratika

a)      Pratika mak dalan atu implementa direita informasaun sira iha prosesu hakerek Relatoriu (PAP) ida ne’e

b)      Liu husi Pratika mak bele hamosu Rezultadu ikus iha Relatorio (PAP)

                                          

 

  1.5. Tekniku Rekolha Dadus

a)      Observasaun:

Observasaun hanesan atividade ida ne’ebe peskizador uza hodi hare’e kondisaun ne’ebe iha ligasaun ho objetivo peskiza nian.

b)     Intervista:

Intervista hanesan maneira ida husu  no hatan ne’ebe hakerek nain halo hodi hetan informasaun real ne’ebe iha relasaun ho Titulo (PAP) nian.

c)      Documentasaun:

Documentasaun hanesan evidensia ida ba hakerek nain atu fortifika hakerek nain nia Relatorio (PAP

d)     Literatura:

Literatura sai hanesan referensia ida ba hakerek nain, hakerek foti husi internet ka livru ne’ebe mak relevante ho hakerek nain nia relatorio (PAP).

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

                                                   

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

KAPITULO II

DEZENVOLVIMENTO

 

 2.1.     Deskrisaun Jeral

Eraulo mai husi Lian Mamba’e no fahe ba liafuan rua (2) mak hanesan Era ho Ulo, Era katak Be’e no Ulo katak Ulun , Eraulo ho Lian Tetun Be’e Ulun. Be’e Debu Eraulo ne sei Sulin ba fatin rua mak hanesan balun sulin ba parte Maudiu no balun sulin ba parte suku Estadu, suku Eraulu pertense ba postu Administrativu Lete-Foho Munisipiu Ermera kompostu husi Aldeia neen (6) mak hanesan Taurema, Liquisala, Olopana, Goulolo, Madede no Darudu. Suku Eraulu ho nia Medida Luan iha 15km2 bazeia ba sensus populasaun 2015, total populasaun iha Suku Eraulu hamutuk 1727 Mane hamutuk 872 no Feto hamutuk 855, Suku Eraulo baliza Leste ho Hoholau, Oeste ho suku Lauala, Norte ho Baboelete, Sul ho suku Estadu. Iha suku Eraulu mos iha foho ida ho naran Naupai-lau ne’ebe hari kruz ida iha ne’eba atu fo naroman ba sarani sira no nebe tinan-tinan sempre halo selebrasaun viasakra iha fatin ne’eba no mos Halibur Apostuladu sira atu renova fila fali sira nia Fita ne’ebe mak sira simu nu’udar Apostuladu nian. Tuir avo lia nain Manuel de Deus hateten katak kruz Naupai-lau mai husi Lian Mamba’e no fahe ba liafuan tolu (3) mak hanesan; Nau, Pai no Lau, Nau katak Tua, Pai katak Makikit no Lau katak tutun husi liafuan tolu ne’e Sgnifika katak Makikit Semo no tula iha Tua nia tutun. Suku Eraulo mos iha Hali hun rua (2) ne’ebe mak kuda hela husi ita nia avo beiala sira iha tempo uluk, no Hali hun rua ne representa hanesan mos Umane no Mane foun iha tempo beiala sira nian mai to ohin loron.                                                   

2.2. Lokalizasaun peskiza

Tempu no fatin halao peskiza sei halaoiha Postu Administrativu Lete-Foho suku Eraulo aldeia Darudu hahu husi loron 11 fulan juño to 30 fulan juño 2021

2.3.      Identifikasaun Produtu

Bazeia ba rezultadu ne’ebe mak peskizador halao iha suku Eraulo Aldeia Darudu postu Administrativu Lete-Foho Munisipiu Ermera, peskizador identifika ona mak hanesan:

a)      Potensia Turismu Natureza

b)      Potensia Turismu Kultura

c)      Potensia Turismu Historia

d)     Potensia Turismu Religiozu

                          

2.4.      Analize Externa Interna Swot

Analiza (SWOT) ninian nebe mak uza no sai hanesan planu estratejia ida nebe hodi analiza ba Passadu, Presente no Futuru.

a.       Pontu Forte (Strengths)

 Pontu forte atu analiza no identifika ba pontu forte nebe mak eziste iha fatin refere mak hanesan nia potensialidade hirak nebe mak husi Natureza rasik ou orijinal mak hanesan;

1)      Bee/Lagoa sai hanesan mos fatin atu ema bele halao atividade desporto no recreio ho atividade pesca.

2)       Foho Naupailau nudar destino turistico relijioso ida ba vizitante sira atu halao atividade ba vida espiritual nian nudar cristão Católica.

3)      View no sight seeing Eraulo nian furak tebes wainhira ita sae ba to’o iha foho Naupilau nia tutun

b.      Pontu fraku (Weakness)

 Pontu fraku mak hanesan suku Eraulo

1)      Laiha Infra-estrutura nebe mak diak iha fatin refere, no liu husi parte hirak ne’e mak sei la fo tulun ba visitante sira nia viajem ba iha fatin ne.

2)      Recursos humanos si menos hela liu-liu iha area turismo ninia.

3)      Iha ona ema balun hakark atu hari no promove maibe seidauk iha liña coordenasaun nebe diak liu-liu relasaun ho parte relevante ruma.

4)      Husi parte Governo hare ona maibe, la iha continuasaun. Nafatin

 

c.       Ameasa (Threaths)

1)      Suku Eraulo sai hanesan fatin turismu ida nebe nakonu  ho nia potensia natureza maibe laiha seguransa ida iha fatin refere, tan ne mak visitante sira visita iha fatin ne halo buat nebe mak la diak hanesan soe foer arbiru no selik tan.

2)      Natureza nebe sei nkonu hela ho magic (lulik) dala barak halo ema tauk atu ba vizita.

3)      Iha grupos no organizasaun barak iha neba, dala ruma halo comunidade sira la ha unidade

4)      Animal hanesan karau, kuda, fahi, manu, bibi nst. Comunidade sira huik livre deit tan ne’e halo foer no iis.

d.      Oportunidade (opportunities)

1)      Destino turistico distansia besik liu iha dalan publiku

2)      Ema hotu bele asesu ba iha neba ho meios saida deit

3)      Iha comunidade nia laran ema balun komesa ona komprede hodi halalo sira nia atividade  negosio kiik sira nst.

 

    

2.5. Plano Projetu PAP

Bazeia ba potensia turismu nebe mak hakerek nain identifika ona iha postu administrative Lete-Foho suku Eraulu aldeia Darudo katak planu ba futuru sei dezenvolve potensia turismo eraulo sai diak liu tan. No hakerek nain sei dezenvolve informasaun nebe hakerek nain hetan sei dezenvolve sai diak liu tan iha futuru atu nune ema bele hatene katak fatin ne sai hanesan fatin turismu atu nune bele atrai turista sira mai vizita iha fatin refere.

2.5.1        Calendario

Nu

Actividade

Fulan

Maio

Junho

Julho

1

2

3

4

1

2

3

4

1

2

3

4

1

Decide Titulo

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2

Buka referensia

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3

Konfirma ho comissão kona ba projeto

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4

Hakerek kapitulu I,II, no III.

Consulta ho orientador I no II

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5

Cria website             

( processo no rezultado)

Consulta ho orientador

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6

Consulta ho orientador

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7

Entrega relatorio final

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8

Apresentasaun PAP

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9

Avaliasaun ba PAP

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tabela 2

2.5.2        Materia no Orsamento ba projetu

2.5.2.1  Material ba projetu

Material ne’ebe mak uza hodi kria website no hodi hakerek  PAP ida ne;e mak hanesan tuir mai:

Nu

Material

Funsaun

1

Laptop

Hanesan Fasilidade ida atu ajuda  hakerek nain  liu-liu atu aruma dados nebe foti tiha ona

2

Telefone

Utiliza loke rede hotspot hodi halo koneksaun ba iha laptop nune’e bele buka referensia ruma husi internet (dados sekundario)

3

Pulsa

Pulsa telemor no telkomsel hakerek nain uza hodi halo koneksaun no mos bele hato’o no simu informasaun ruma no mos kontakto ba malu durante halao peskiza ida ne’e.

4

Falsh disk

Hakerek nain utiliza flasdisk hodi copia file/dokumentu ruma husi laptop. Liu-liu projeto PAP ne’e rasik.

Tabela 3    

2.5.2.2.  Orsamento ba Projeto   

Orsamento gastus ba elaborasaun projeto ida ne’e mak hansa tuir mai ne’e;

Nu

Fundos

Utilizasaun

1

$ 20

Selu transpote ba fatin peskiza

2

$.......

Sosa.............

 

 

 

 

 

 

Total

$.......

                              Tabela 4

 

 

 

 

 

2.6. Prosesu no Resultadu

2.6.1.      Turismu Natureza (Be’e Debu Eraulu)

Imagem 1  Be’e Debu Eraulu

 

 Potensia turismu natureza katak potensia hirak ne’ebe mak orijinal husi Natureza, mak hanesan Be’e, Ai-horis no seluk tan, liu husi parte hirak ne’e mak sai hanesan atraksaun ida hodi atrai turismu. Lagoa Eraulo sai hanesan destino turisco ida iha suku Eraulo tamba ninia paisagem natureza nian nebe furak tebes atrai ema hotu nia laran. Atividade turistico iha fatn refere mak bele hasai foto ho backround be’e debu nebe luan tebes, bele mos halao desporto, peska, no mos iha fatin ba acampamento.

b.Turismu kultura (Uma Lisan Bisoi)

 

 

 

 

 

Turismo kultura hanesaan parte ida nebe ita koalia liu ba kultura mak hanesan uma lulik nebe halibur sasan lulik  desde avo beiala sira nia tempo to ohin loron atu nune bele konta fali sasan sira ne ba jerasaun foun sira. Turismu kultura iha suku Eraulu iha uma lisan nebe halo iha fatin refere no uma lisan ne halo halo desde uluk avo sira nia tempu no husi uma lisan ne avo sira tau ona uma lisan ne naran Bisoi. Aktividade turistico iha fatin refere mak hanesan; bele hasai foto maibe husu lisensa ba uma nain (avo lia nain), visitante sira iha oportunidade atu bele rona istoria furak husi uma lisan Bisoi. Liu husi historia nebe iha, no visitante sira mos bele husu lia nain atu reza husu harohan ba sira nia viagem durante iha Eraulo. Ho expereinsia hirak ne’e  halo visitante sira sente lao ho fiar aan iha fatin ne’e no liu-liu visitate sira nebe mai husi munisipio seluk.

c. Turismu historia (Hali Mane/Feto)

 

 

 

 

 

 

 

  Potensia turismu Historia mak hanesan Hali hun rua ne’ebe mak representa Umane no Mane foun, Umane  mai husi uma Lisan Bisoy no Mane foun mai husi uma Lisan Dirhati, desde tempu Avo beiala sira nian mai to agora jerasaun foun sira husi uma lisan rua ne’e, tan ne mak tinan-tinan Jerasaun foun sira husi uma lisan rua ne sempre halo Serimonia ritual iha fatin refere.

e.       Potensia Turismu Religiozu (Kruz Naupailau)

 

 

 

 

 

 

 

Potensia turismu relijiaun hanesan fiar ema ida-idak nian, turismu relijiaun mos lori ita ema hadame malu ho Maromak. Potensia turismu mak hanesan Naupailau kruz naupailau neebe mak hari hela iha Eraulo sai hanesan mahon ba populasaun sira iha suku Eraulo. Kruz ne hari husi Padre Domingos Soares Da Silva (Mau-bere) kruz ne hari iha loron 30 fulan juño Tinan 1999 kruz naupailau mai husi lian Mamba’e.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

                                 

 

                                         

                                               KAPITULO III

KONKLUZAUN NO REKOMENDASAUN

3.1. Konkluzaun

 Bazeia ba rezultadu peskiza nebe hala’o iha suku Eraulo aldeia Darudu postu administrativu Lete-Foho hakerek nain konklui:

1.      Potensia Turismu Natureza mak hanesan Be’e Debu Eraulu nebe mak orijinal kedas

2.      Potensia Turismu Kultura hanesan Uma Lisan Bisoi

3.      Potensia Turismu Historia mak hanesan Hali hun rua nebe mak kuda hela husi Avo Beiala sira

4.      Potensia Turismu Religiozu hanesan Foho Naupailau

Tamba ne potensia hirak ne atu sai koñesidu iha Postu Adminisrativu Lete-Foho suku Eraulu presiza dezenvolvimentu no kolaborasaun entre governu lokal no komunidade sira atu proteze ba ambiente hirak nebe ita konsidera hanesan potensia Kultura, Natureza, Religiozu no Historia hare parte hirak ne mak sai hanesan potensia matadalan ida atu kria dezenvolvimentu ba potensia turismu no sai hanesan Destinu turistiku iha suku Eraulu Postu Administrativu Lete-Foho Munisipiu Ermera.

3.2. Rekomendasaun

 Bazeia ba relatoriu (PAP) ida ne hakerek nain hakarak rekomenda ba:

a.       Liu husi oportunidade ida ne hakerek nain rekomenda katak ba oin tenke halo viajem ba potensia turismu nebe mak iha ita nia munisipiu rasik atu nune ita bele hatene ita nia historia rasik

b.      Ba ministeriu obras publika presiza tau atensaun ba infraestrutura nebe liga areia turismu iha Postu Administrativu Lete-Foho liu liu iha suku Eraulu atu nune la bele fo impaktu ba turista sira nebe hakarak ba vizita fatin refere.

 

 

                            

 

 

Bibliografia

 http//; www.google.com. Definisaun Turismu (19/06/2021)

http//; www.google.com. Turismu Timor-Leste (23/06/2021)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ANEXU

Doc.2 foto hamutuk ho Avo Lia Nain (Joni).

 

 

 

 

 

 

Doc.1 Intervista Avo Lia Nain  (Tanya)

                                     

 


 

 

 

 

Doc 3.potensia turismu natureza (Espe).

Doc 4.potensia turismu religioso (Ylhe).

 

 


                                                                           

 

 

 

 

 

 

                                   

                                                  AUTOBIOGRAFIA

            Naran: Estevania Do Carmo Pereira Soares moris iha loron 23 fulan setembro 2003 hau oan ba dala uluk husi Bin Alin nain ualu (8) mane lima no feto tolu moris husi familia Estevão soares no Natercia De Jesus pereira ho moris nebe simples. Estevania Do Carmo Pereira Soares hahu eskola primaria iha Eskola EBF 230  Eraulo iha tinan 2010 no remata iha tinan 2015 no kontinua fali iha pre-secundaria iha Eskola EBC Catolica Santa Maria Ainaro iha tinan 2016 no remata iha tinan 2018 no kontinua fali secundaria iha eskola Secundaria Tecnica Vocasional Catolica Mater-Misericordiae (ESTVC-MM) Lauala Gleno Ermera no hakerek nian tama hili departamentu Turirsmo tuir hakerek nian nia konsiensia rasik nune mos hakerek nain ho esforsu tomak hodi determina estudo iha fatin ida nee mesmu hasoru difikuldades oin-oin durante tinan tolu nia laran. No ikus liu hakerek nain lahaluha agradese ba parte Escola nia neebe didika hakerek nian to termina hau nia estudo iha fatin ida nee.

Komentar